U petak ujutro u 7h, na postaji Crni Lug, motritelj je izmjerio 25 mm oborine, najviše od svih mjesta u PGŽ, čime se dosadašnja količina oborine u studenom na ovoj postaji popela preko 400 mm. Točnije, radi se o količini od 408 mm, čime je Crni Lug za više od 40 mm pobjegao Pargu, u kojem je u studenom palo 364 mm. Iza njega slijedi Kukuljanovo s 290 mm, Bakar s 253 mm, Delnice s 252 mm, a blizu je i Rijeka s 245 mm.
Na otocima posvuda preko 150 mm, i to vrlo izjednačeno. Najviše u Malom Lošinju 189 mm, Krku 187 mm, Rabu 170 mm.
Iz ovoga je vidljivo da se posvuda radi o iznadprosječnoj količini oborine, a koja je podijeljena u tri oborinska područja. Gorski kotar je najkišovitiji, zatim riječko područje, potom otoci.
S obzirom da će kiše biti još, i spomenuta količina oborina će se povećavati pa ćemo statistiku zaključivati 01. prosinca, s početkom klimatološke zime.
Do tada, u PGŽ se nastavlja oblačno i kišovito vrijeme. Već tijekom četvrtka pa sve do petka najviše kiše palo je na području Gorskog kotara i otoka Raba, dok su ostali otoci dobili manje kiše. U samoj Rijeci tek koji milimetar.
Na automatskim postajama lokalno je palo i preko 15 mm (Baška) dok je do 15 mm palo na riječkom području, najmanje na preostalom području.
S dotokom južine toplije je nego proteklih dana. Posebno se to osjeti u gorju, gdje je temperatura nakon nule proteklih dana, dosegnula i 10°C. Toplije je i na Kvarneru, ali nije toliko naglo zatoplilo.
Puše umjereno do umjereno jako jugo pa je temperatura dosegnula mjestimice i 18°C.
Slično vrijeme očekuje nas i do kraja tjedna, a početak novog tjedna i klimatološke zime, zakuhat će stvari. Krivac je vidljiv na našoj naslovnici.
Analizu situacije i očekivanja donosimo u nastavku.
Sredozemlju se sa sjeverozapada približava centar ciklone s pripadajaćom frontom. Po ulasku u Sredozemlje ona će se produbiti. Bit će toliko jaka da će možda i najvišem gorju sjeverne Afrike donijeti snijeg u nedjelju.
Potom će se pomaknuti prema istoku u smjeru Sardinije i Korzike, gdje se očekuje njeno produbljavanje u ponedjeljak ujutro. U takvim okolnostima, u naše krajeve pritjecat će topliji zrak, bogat vlagom, jer ćemo biti u njenom toplom sektoru. Lokalno su na području PGŽ moguće izraženije oborine, a puhat će umjeren do jak vjetar južnih smjerova koji može imati čak i olujne udare.
Ciklona će djelovati kao usisavač i svojom snagom će povlačiti hladnoću sa sjeveroistoka. No, o njenom položaju ovisi hoće li zahladnjenje stići dovoljno brzo za snijeg posvuda u Gorskom kotaru, dok još bude oborina ili će stići kad ih više ne bude.
Prema aktualnim prognostičkim materijalima, ciklona bi se ipak mogla nalaziti mrvicu presjeverno, što znači da bi bili u njenom toplom sektoru, uz dotok toplijeg zraka. Time bi šanse za snijeg postojale samo u planinama Gorskog kotara, a upravo blizina ciklone donijela bi obilne oborine, čak možda i preko 20 cm.
S nižim područjima Gorskog kotara i najvišim područjm riječkog zaleđa, stvari nisu baš tako jednostavne. Upravo taj položaj ciklone (sjeverno), značilo bi dosta oborina, ali i te topline koja nije toliko presudan faktor za planine, ali je za niža područja, obalu i otoke da i ne spominjemo.
Ono što je sigurno da će ponedjeljak biti oblačan dan s kišom na većini područja županije, a samo iznad 1500 metara, snijeg može padati već i u nedjelju navečer. Snježna granica će se s padom temperature u ponedjeljak spustiti bar do 1000 metara, a upravo o položaju ciklone ovisi, hoće li ići i ispod te razine pa zahvatiticijeli Gorski kotar ili samo najviša područja.
Posvuda će zahladnjeti i 10-ak°C, a na Kvarneru će toj hladnoći doprinositi i bura, koja može biti i olujna, ponegdje i s ponekim orkanskim udarom.
Dakle, zima je izvjesna, a o putanji ciklone ovisi hoće li granična područja vidjeti snijeg ili neće. Za Kvarner nema dileme, bit će to kiša, nerijetko i obilnija.
Bude li promjena, pisat ćemo ponovno.
